Južno od Promine smjestio se grad Drniš, središnja točka Šibensko-kninske županije do koje se dolazi prateći glavnu županijsku cestu od županijskog središta Šibenika prema zaleđu, na čijem krajnjem sjeveroistoku leži grad Knin i planina Dinara. Izraz „drniško područje“ često se koristi i kao sinonim za područje koje čine i susjedne općine Promina, Ružić i Unešić.
Drniš broji 3 224 stanovnika, dok ih na širem gradskom području živi ukupno 7 801. Područje grada prostire se na površini od 355 km2 i obuhvaća 27 naselja: Badanj, Biočić, Bogatić, Brištane, Drinovci, Drniš, Kadina Glavica, Kanjane, Kaočine, Karalić, Ključ, Kričke, Lišnjak, Miočić, Nos Kalik, Pakovo Selo, Parčić, Pokrovnik, Radonić, Sedramić, Siverić, Širitovci, Štikovo, Tepljuh, Trbounje, Velušić i Žitnić.
Na području grada Drniša teku dvije rijeke: Krka i Čikola, a okružuju ga tri planine: Promina (1148m), Moseć (838m) i Svilaja (1508m). Klima je ovdje submediteranska, s blagim zimama i vrućim ljetima.

Više informacija o Drnišu i njegovim znamenitostima provjerite na: tz-drnis.hr

Kraljevski grad na sedam rijeka. Smješten nedaleko od izvora rijeke Krke, 55 km od Šibenika, na tromeđi Bosne, Like i Dalmacije, Knin je uvijek bio na križanju važnih putova između unutrašnjosti i mora. Kao najmoćniji utvrđeni grad u Dalmaciji, najslavnija prijestolnica hrvatskih kraljeva i odlična promatračnica s koje se pruža pogled na cijelu Dalmaciju, Knin je bio od velike važnosti za sve Hrvate, zbog čega se često nazivao i Kraljevskim gradom, Ključem Hrvatske te Vratima Dalmacije.

Nemojte propustiti

• kročiti na čuvenu Kninsku tvrđavu i istražiti okolno područje
• posjetiti Zvonimirove dane, povijesni sajam u sklopu kojega se oživljava srednji vijek
• vidjeti Burumska i Šarena jezera
• uživati u izvrsnim uvjetima za ekstremne sportove na veličanstvenoj planini Dinari

Više informacija o gradu Kninu provjerite na: tz-knin.hr

Na samo 40-ak km udaljenosti od Promine nalazi se Krešimirov grad. Šibenik je smješten na središnjem Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših hrvatskih krških rijeka. Danas je Šibenik s 46.332 stanovnika administrativno-politički, gospodarski i društveno-kulturni centar Šibensko-kninske županije.

Otočni dio Šibensko-kninske županije čine 242 otoka, otočića i hridi. Najbrojnija otočna skupina su Kornati koji se ističu svojom izvanrednom ljepotom prepoznatljivom diljem svijeta.

Za šibensko je područje karakteristična mediteranska klima s vrućim ljetima te suhim i blagim zimama. U najvećem dijelu šibenske regije pušu bura i jugo, a duž obalnoga pojasa i osvježavajući maestral.

Šibenik je prepoznatljiv po svojim kulturno-povijesnim znamenitostima te prirodnim ljepotama, a može se pohvaliti s čak dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a, katedralom sv. Jakova i tvrđavom sv. Nikole te dva nacionalna parka, Krka i Kornati. U gradu se nalaze čak tri tvrđave: sv. Mihovil, Barone, sv. Ivan te sv. Nikola s morske strane odakle puca prekrasan pogled na kanal sv. Ante i sam grad Šibenik.

Preuzeto sa: sibenik-tourism.hr

Gradski muzej Drniš osnovan je 1960. godine zahvaljujući trudu i zalaganju Nikole Adžije (1875.–1972.) koji je osigurao osnovne preduvjete za osnivanje muzeja – temeljni fond predmeta te prostor u svojoj rodnoj kući. Ostvarenju dugogodišnje želje o stvaranju muzeja pridonijela je velikodušna donacija Ivana Meštrovića (1883.–1962.), umjetnik je na traženje N. Adžije za Drniš predodredio gotovo tridesetak svojih djela – 17 skulptura i 8 slika.

Premda je muzej osnovan kao samostalna ustanova, dugo nije imao stručnoga djelatnika niti adekvatan prostor za izlaganje građe. Godine 1971. postaje sastavnica Centra za kulturu Drniš te mijenja naziv u Muzej Drniške krajine.

Više informacija o Gradskom muzeju u Drnišu provjerite na: Gradski muzej Drniš

Tijekom Domovinskog rata prostor tvrđave s muzejskim zgradama devastiran je, a fundus je djelomično opljačkan. Muzej je ponovno otvoren za javnost 1996. g., a muzejski postav smješten je u južnom dijelu tvrđave, postaja Belvedere, u trima obnovljenim zgradama. U stalnom postavu izložena je etnografska, u postavu arheološka, te jednim dijelom (poluotvoreno) kulturno-povijesna  i geološko-paleontološka građa.

Geološko-paleontološka zbirka predstavljena je geološkim uzorcima i fosilima pronađenima u okolici Knina. Arheološka zbirka izlaže građu s kninskog područja od prapovijesti, tj. od mezolitika do kasnoga srednjeg vijeka. Iz vremena antike, srednjega i kasnoga srednjeg vijeka potječu kameni spomenici među kojima su ulomci arhitekture (arhitravi, grede, baze stupova), žrtvenici, portreti božanstava, stele, tegule i dr.

A više o muzeju možete provjeriti na: kninskimuzej.hr

Smješten je na pitomom proširenju rijeke Krke zvanom Carigradska draga. Podignut je na temeljima starijeg, eremitskog samostana, a u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402. godine kao zadužbina Jelene Šubić.

Manastir sv. Arhanđela smješten je u Carigradskoj dragi, na samoj sredini kanjona rijeke Krke, a po njemu je ovaj dio dobio ime Aranđelovac.

Podignut je na temeljima starog, eremitskog samostana  i jedno je od najvažnijih duhovnih središta pravoslavne Dalmatinske eparhije koja ima sjedište u Šibeniku.

Uz njega se nalazi crkva koja ima oblik bizantske građevine s kupolom. Zvonik je sagrađen u romaničkom stilu. Ispod crkve nalaze se starorimske katakombe, koje su otvorene za posjetitelje. Manastir posjeduje veliku i bogatu knjižnicu s mnogo povijesnih rukopisa, inkunabula i rijetkih knjiga.

Crkva Presvetog Otkupitelja, grobnica obitelji Ivana Meštrovića (neformalno Meštrovićev mauzolej), nalazi se u Ružiću, malome naselju u Dalmatinskoj zagori.

Više informacija o mauzoleju i kako ga posjetiti provjerite na: mestrovic.hr

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji. Nacionalnim parkom proglašen je 1980. i tada je stavljen pod zaštitu. Ukupna površina parka je oko 220 km² a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo je približno četvrtina kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.

Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice "krune" kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta.

Svijet kornatskog podmorja otkriva pak neke druge zadivljujuće priče. Kornati su idealna destinacija za sve one koji traže sunčanu oazu u kojoj se isprepliću otoci i more te u kojoj počiva netaknuta, čista priroda. Do Kornata možete doći isključivo brodom koji najčešće polazi iz Murtera koji je od Promine udaljen 40-ak minuta vožnje automobilom. 

Park prirode Dinara dvanaesti je park prirode Hrvatske. Površina iznosi 63.052 hektara (630,52 km2) Splitsko-dalmatinske županije i Šibensko-kninske županije, od čega se gotovo dvije trećine nalazi u Splitsko-dalmatinskoj, a jedna trećina u Šibensko-kninskoj županiji. Park prirode Dinara drugi je najveći hrvatski park prirode (najveći je Park prirode Velebit). U sastavu Parka priroda Dinare su masiv Dinare (vrhovi: Dinara (Sinjal), Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine, izvor rijeke Krke, rječica Krčić, te krška polja uz Cetinu: – Hrvatačko, Paško i Vrličko polje.

Dinarski krš međunarodno je prepoznat fenomen koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskome lokalitetu dobio i ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s naslagama debljima od osam kilometara te s izrazito razvijenima krškima poljima koja sadržavaju sve krške pojave.

Područje Dinare izrazito je bogato endemičnim i ugroženim vrstama. Obitavalište je više od 1000 biljnih vrsta (petina ukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja, a od toga i jedan sisavac – dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi). Na Dinari se nalazi i najviši vrh Republike Hrvatske – Dinara, poznat i pod nazivom Sinjal (1831 metara). Na području Parka prirode Dinara nalazi se 11 područja ekološke mreže (2 područja za ptice i 9 za vrste i staništa) tako da je 87% područja Parka prirode Dinara ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000. Visoki dinarski travnjaci (rudine) najvažnije su stanište endemskog planinskog žutokruga (Vipera ursinii macrops) Hrvatskoj.

Preuzeto sa: wikipedia.hr

Putujući Jadranskom magistralom prema sjevernoj Dalmaciji, između dva poviješću bogata grada Šibenika i Zadra ukazat će vam se prirodni fenomen blizine dva jednako lijepa, a opet, toliko različita plavetnila.

S jedne strane razvedena jadranska obala, poznata po svojoj primamljivoj ljepoti i čistoći, a sa druge, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj.

Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno boćatom vodom i predstavlja kriptodepresiju.

Dominantna karakteristika Parka je Posebni ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti velikog tršćaka na SZ dijelu jezera kao rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti još 1983. g. dobio taj status te je uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe).

Preuzeto sa: pp-vransko-jezero.hr

Roškim slapom naziva se prostrano slapište koje čine 22,5 metra visoki glavni slapovi i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka. Roški slap smješten je oko 36 km nizvodno od izvora rijeke Krke. Početak barijere čini niz malih kaskada (u narodu zvane Ogrlice) nakon kojih slijede brojni rukavci i otočići. Od Ogrlica vodi 517 drvenih stepenica prema Oziđanoj pećini.

Preko sedrenih slapova prelazi cesta koja je obale povezivala još u rimska vremena. U najvećem dijelu Roškog slapa priroda je nedirnuta te je zanimljiva istinskim zaljubljenicima. Uz lijevu obalu slapišta niz je atraktivnih vodenica od kojih su neke i sada u upotrebi.

Kompleks vodenica na Roškom slapu spada među posebno zanimljive i dragocjene etnografske spomenike Dalmacije i Hrvatske.

Više informacija na: np-krka.hr

Skradinski buk, najduži slap na rijeci Krki, jedna je od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske.

Slap tvore sedrene barijere, otoci i jezera. Može ga se razgledati tijekom cijele godine zahvaljujući mreži staza i mostova, koji omogućuju ugodnu i sigurnu šetnju. Na Skradinskom buku nalaze se obnovljeni mlinovi, valjavice i stupe, koje stoljećima koriste snagu vodenog toka. Uz poštivanje tradicijske arhitektonske vrijednosti, pojedini mlinovi uređeni su kao suvenirnice, dok su drugi pretvoreni u izložbene prostore za etnografsku zbirku. Upravo je Etnoselo Skradinski buk u NP "Krka" dobilo, u konkurenciji nekoliko tisuća lokaliteta, prestižnu nagradu na natjecanju Zlatni cvijet Europe 2006. (Entente Florale Europe), koju dodjeljuje Europsko udruženje za cvijeće i krajobraz.

Na lokalitet Skradinski buk može se doći kroz ulaz Lozovac, gdje je osigurano besplatno parkirno mjesto, a od travnja do studenoga za individualne posjetitelje osiguran je i besplatan prijevoz autobusom od ulaza do slapa. Drugi ulaz je u Skradinu, odakle se od travnja do studenoga posjetitelji do slapa prevoze brodovima u organizaciji NP „Krka“. Ljubitelji prirode i hodanja od ulaza Lozovac do Skradinskog buka mogu pješačkom stazom dugom 875 m ili iz pravca Skradina, stazom dugom 4 km, koja je ujedno i biciklistička staza. Sa Skradinskog buka mogući su izleti brodom do otoka Visovca i Roškog slapa.

Više informacija na: np-krka.hr

Rijeka Čikola, ukupne dužine 46 km, najduži je pritok Krke. Ono što je čini jedinstvenom njezin je raznolik karakter: izvire podno planine Svilaje u blizini zaselaka Mirlović Polje i Čavoglave, nastavlja mirno teći Petrovim poljem, a ulaskom u kanjon u zadnjem dijelu svog toka pretvara se u bujicu, formirajući ponegdje mala jezera i, nastavljajući dalje kanjonom, ulijeva se u Krku. Vodeni tok i kanjon rijeke Čikole, u dužini od 13 km, od kraja Petrova polja do granice NP Krka zaštićeni su od 1967. god. kao značajni krajobraz. Ovaj izuzetno atraktivni kanjon, čija dubina seže i do 130 m, kojim zimi teče brza krška rijeka, a ljeti je gotovo potpuno suh, pruža brojne mogućnosti za pješačenje, slobodno penjanje i kanjoning.

Biljni i životinjski svijet kanjona čini 298 vrsti biljaka, 4 vrste riba, 4 vrste vodozemaca i 22 vrste sisavaca, od kojih su najbrojniji šišmiši. U kanjonu Čikole više je špilja od kojih je najpoznatija Topla peć i špilje u Brini. Ovdje su pronađeni tragovi nazočnosti čovjeka iz mlađeg paleolitika, oko 18 000 g. pr. Kr.

Kanjon rijeke Čikole proteže se od grada Drniša do utoka u rijeku Krku iznad Skradinskog buka. Njegov početak i kraj prepoznatljiv je po vizurama dviju srednjovjekovnih utvrda, Gradine koja dominira nad Drnišom i Ključice na donjem toku Čikole.

Preuzeto sa: zasticenapodrucja.com

Otok Visovac ubraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Na njemu se od 1445. godine nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, koji s prekrasnim krajobrazom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu. Tijekom burne povijesti Visovac je bio i ostao otokom mira i molitve, a franjevački samostan tvrđavom duhovnosti i vjere.

Samostan posjeduje važnu arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s više povijesnih rukopisa, vrijednih knjiga i inkunabula.

Zbog stoljetnog štovanja Majke Božje nazivaju ga Gospinim otokom. Visovac je oduvijek privlačio hodočasnike, a Prominci tradicionalno hodočaste na Visovac na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza.

Za posjećivanje Visovca organizirani su izleti brodom sa Skradinskog buka, Stinica i Remetića (označeno na karti NP “Krka”). Posjet Visovcu uključuje razgledavanje otočića, franjevačkog samostana, crkve i muzeja, u trajanju od pola sata.

Više informacija na: np-krka.hr

Krčić je desetak kilometara duga rječica koja izvire u jakim krškim vrelima u podnožju Dinare, a tok joj mjestimice poprima izgled dubokog i slikovitog kanjona. Duž njenog korita nalaze se sedrena slapišta, od kojih je najveći i najljepši posljednji slap- Topoljski buk, ispod kojeg izvire rijeka Krka. Slap je visok 22 metra, a poznat je i kao "Veliki buk" i "Krčić". Zahvaljujući 15km dugoj makadamskoj cesti uz rijeku Krčić, koju je izgradio car Napoleon prije nešto više od 200 godina, romantični kanjon Krčića uz tok krške ljepotice, sa svojim slapovima i mlinicama, jedno je od najprivlačnijih izletničkih odredišta.

Preuzeto sa: tz-knin.hr