Najsnažnija hidroelektrana u Europi 1910. godine bila je HE Miljacka, na maloj rijeci Krki. Bila je i jedina elektrana u Europi čiji su generatori bili izravno, bez transformacije, spojeni na dalekovod od čak 30 000 V napona, što je zadivljujuće tehnološko postignuće čak i prema današnjim mjerilima. To je fascinantno, čak i kad znamo da je jedanaest godina prije toga 22 km nizvodno, na Skradinskom buku, uspostavljen prvi cjeloviti izmjenični elektroenergetski sustav u Hrvatskoj. Tako su krajem 19. st., u vremenu koje je obilježio snažan industrijski razvoj Šibenika, vizionarski i inženjerski umovi snagu vode pretvorili u koristan rad.
Hidroelektrana Krka na Skradinskom buku, puštena u pogon 1895. godine, omogućila je razvoj industrije na šibenskom području. Dioničko društvo Società veneziana elettricochimica financiralo je povećanje kapaciteta proizvodnje električne energije ugradnjom druge turbine u HE Krka. To je omogućilo pokretanje proizvodnje kalcijeva karbida u tvornici smještenoj u neposrednoj blizini elektrane 1899. godine. (Ta je tvornica ubrzo izgorjela u požaru.) Isto društvo otkupilo je zemljište u Crnici, u zapadnom dijelu Šibenika, za izgradnju tvorničkih objekata, koja je započela 1901. godine. Zbog visokih troškova, u gradnju nove tvornice uključilo se i industrijsko društvo Società di carbure di calcio, pa je udruživanjem tih dvaju društava stvoreno novo pod imenom SUFID (Società anonima per l'utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia). Dok je trajala gradnja tvornice u Crnici, na Skradinskom buku izgrađena je nova hidroelektrana – Jaruga. No količina električne energije koju je ona proizvodila nije bila dostatna za potrebe tvorničkog pogona, pa je uprava SUFID-a odlučila sagraditi novu hidroelektranu na gornjem toku Krke podno Manojlovačkih slapova.
Nakon višegodišnjih pripremnih radova i izmjena koncesionara, izgradnja nove hidroelektrane započela je 1903. godine, 12. prosinca 1906. dobila je dopuštenje za rad a u redoviti stabilni pogon ušla je početkom 1907. Uzvodno od slapa Brljan prirodno je jezero, koje narod zove Široko jezero. Široko 400, a dugo 1 300 m, ono je akumulacija vode za HE Miljacka. Voda je iz Brljanskog jezera do elektrane dovedena tunelom dugim 1 588 m, s padom vode od 107,3 m i raspoloživom količinom od 16 m³/s. U hidroelektrani su instalirane četiri turbine snage 24 000 KS i napona 30 000 V. S tvornicom u Šibeniku elektrana je bila povezana dalekovodom dugim 34,5 km. Ukupna investicija u elektranu i dalekovod iznosila je 6.820.000 austrijskih zlatnih kruna a koncesija je bila ugovorena na rok od četrdeset godina.
Značenje HE Miljacka valorizirano je na svjetskoj konferenciji o hidroenergiji Hydro Vision International, održanoj krajem lipnja 2018., na kojoj joj je dodijeljeno priznanje Hydra Hall of Fame, koje se jednom godišnje dodjeljuje, za izvanredna dostignuća u hidroenergetskom sektoru, izabranoj hidroelektrani koja radi dulje od sto godina i koja, po svojim karakteristikama, pripada energetskoj, industrijskoj i kulturnoj baštini i ima unikatnu vrijednost. Projekt HE Miljacka izradio je glasoviti inženjer Otto Tituš Blathy, jedan od vodećih ljudi tvrtke Ganz und Co. iz Budimpešte. Hidroelektrana je građena ručno. Dijelovi su iz Budimpešte željeznicom dopremani u Trst, odakle su parobrodom dovoženi u Šibenik pa uskotračnom željeznicom i i zaprežnim kolima na gradilište. Ručno je prokopan i 1 589 m dug tunel kojim je voda iz jezera Brljan dovođena do elektrane.
Unatoč čovjekovoj težnji da preobrazi i podčini prirodu, njihov suživot neophodan je za čovjekov opstanak. Daljnje energetsko iskorištavanje rijeke Krke nanijelo bi štetu tom prostoru jer rad postojećih hidrocentrala utječe na režim njezinih voda. Kao što je korištenje vodene snage rijeke u 19. stoljeću pokrenulo industrijski razvoj Šibenika i njegova kraja, danas je sustavna zaštita prirodnog fenomena rijeke Krke jedini put prema održivom razvoju njezina područja. Samo održivim korištenjem obnovljivih izvora energije, poštujući zakone i snagu prirode, moguće je sačuvati iskonsku ljepotu ove čudesne rijeke za generacije koje dolaze.
Preuzeto: http://np-krka.hr/stranice/he-miljacka-newsletter/382/hr.html
