Od ukupnog broja biljaka utvrđenih u NP Krka u prominskom kraju zabilježena je 591 vrsta i podvrsta, svrstana u 87 porodica samoniklih papratnjača i sjemenjača. Najveći broj biljaka zabilježen je na kamenjarskim travnjacima i pašnjacima (229) i uz rubove putova i cesta (187).
Na području Promine raste 18 endemičnih biljka. 16 ih pripada skupini ilirsko-jadranskih endema rasprostranjenih u hrvatskom primorju, a 2 skupini ilirsko-apeninskih endema rasprostranjenih u hrvatskom primorju i na dijelovima Apeninskog poluotoka. 9 je ugroženih biljaka: jedna je kritično ugrožena (lukovičav repak), dvije ugrožene, četiri osjetljive i dvije nedovoljno poznate.
17 je alohtonih vrsta na prostoru Promine koje su u Hrvatsku unesene ili namjerno uzgojem odakle su prebjegle u prirodu, npr. bagrem, dok su druge npr. pajasen, unesene slučajno.
Na području općine zabilježeno je 18 vrsta gljiva. Pet su nove u bioraznolikosti Hrvatske, a dvije, ljubičastocrna vodoljupka i prstasta smrčkovica, strogo su zaštićene i u kategoriji osjetljive vrste.
Prvo sustavno istraživanje lišaja (simbiotske zajednice alge i gljive) na području NP Krka provedeno je 2011. Zabilježena je 61 vrsta lišaja, od toga na području općine Promina 43 (70,49 %).
U zoogeografskom smislu porječje rijeke Krke pripada južnoeuropskom (mediteranskom) području, i to dijelu sjeverno od Neretve koji, zbog osebujna položaja i mozaična rasporeda različitih staništa, odlikuje izuzetno bogata i raznolika fauna, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim svojtama. Životinje pripadaju mediteranskoj fauni tipičnoj za istočni Mediteran, ali se, zbog mikroklimatskih uvjeta, u vlažnim dolinama Krke nalaze i neke kontinentalne vrste.
Na području prominskog kraja zabilježene su 24 vrste iz faune uholaža, bogomoljki i ravnokrilaca: jedna uholaža, tri bogomoljke, sedam zrikavaca i trinaest skakavaca. Red vretenaca na području prominskog kraja obuhvaća 35 vrsta, iz 20 rodova i 9 porodica, odnosno 92,10 % ukupne faune vretenaca NP „Krka“. Od 35 vrsta vretenaca dva su ugrožena: mala crvendjevojčica u kategoriji osjetljive vrste (VU), a istočna vrbova djevica u kategoriji nedovoljno poznate vrste (DD).Na području prominskog kraja zabilježena je 51 vrsta leptira, iz pet porodica. Iz porodice lastinrepaka (Papilionidae) ulovljene su dvije najčešće vrste u fauni Hrvatske: obični lastin rep, strogo zaštićena vrsta, i prugasto jedarce, koji prema nekim kriterijima pripadaju najljepšim europskim leptirima.
U rijeci Krki živi 31 vrsta riba, što je 20,7 % ukupnog broja riba zabilježenih u Hrvatskoj. Na području prominskog kraja zabilježeno je 18 vrsta riba, iz osam porodica, odnosno 58,06 % ukupne ihtiofaune NP „Krka“. Od 18 zabilježenih riba 4 su endemi. Dvije su endemi jadranskog slijeva: zrmanjski klen i dalmatinska gaovica, a dvije endemi (stenoendemi) rijeke Krke: visovačka pastrva i mekousna/zlousta. Osam vrsta su ugrožene i strogo zaštićene: mekousna/zlousta u kategoriji kritično ugrožene vrste, primorska pastrva, visovačka pastrva, mren i oštrulja u kategoriji ugrožene vrste, a zrmanjski klen, dalmatinska gaovica i riječna babica u kategoriji osjetljive vrste. Od riba dunavskog slijeva uneseni su lipljen i štuka, a od alohtonih vrsta kalifornijska pastrva, bezribica i gambuzija.
Na području prominskog kraja nalazi se šest vrsta vodozemaca. Strogo zaštićene su tri: zelena krastača, šumska smeđa žaba i gatalinka.
18 je vrsta gmazova, od kojih je četrnaest (77,77 %) strogo zaštićeno. Osobita vrijednost faune guštera jesu dvije petrofilne vrste, endemi Balkanskog poluotoka: mrki ljuskavi gušter i oštroglava gušterica, jedna od najljepših gušterica Dalmacije. Među devet zabilježenih zmija dvije su endemi Balkanskog poluotoka: četveroprugi kravosas, najduža dalmatinska zmija, i šara poljarica, vitka tijela (do 150 cm), krupne glave ovalna oblika i tupe njuške. Jedina otrovnica je poskok, kralj Dinarida, lako prepoznatljiv po roščiću na vrhu glave. Među zmijama su i dvije poluotrovnice, čiji je otrov opasan samo za male gmazove, ptice i sisavce: agresivni zmajur i noćni lovac crnokrpica.
Na području prominskog kraja zabilježeno je 130 vrsta ptica, a 91 vrsta (70 %) u nekoj je od kategorija ugroženosti. 73 vrste ptica su gnjezdarice. Tipični primjeri gnjezdarica-stanarica su vrabac, poljski vrabac, gugutka i divlji golub. Od gnjezdarica-selica ističu se lastavica, piljak, vuga, veliki trstenjak i grlica. Područje prominskog kraja na državnoj je razini važno područje za opstanak 7 ugroženih vrsta: malog vranca, bukavca, surog orla, orla zmijara, sivog sokola, malog sokol i velike ševe.
36 vrsta sisavaca, 75 % od ukupne faune sisavaca NP „Krka“, živi na području prominskog kraja. Najveći broj živi u kultiviranim vrtovima i na obrađenim poljima i košenim livadama oko urbanih naselja. Dalje od naselja na mirnijim staništima obitavaju zvijeri: kuna bjelica, jazavac i lisica, a često se zatekne i divlja svinja. U naseljima u gotovo svim tipovima staništa žive kućni, šumski miš i krški miš, kućni štakor, štakor selac, patuljasta i poljska rovka, veliki sivi puh i bjeloprsi jež. U šumskim zajednicama hrasta medunca i bijelog graba obitavaju veliki sivi puh, divlja mačka, lisica, čagalj, lasica i divlja svinja, a povremeno srna i vuk, koji se za hladnih zima spušta s planina u zaleđu.
Iznimna vrijednost faune sisavaca jesu 9 vrsta šišmiša. Oko urbanih naselja mogu se vidjeti oštrouhi šišmiš, veliki šišmiš te veliki potkovnjak i mali potkovnjak. U špiljama i polušpiljama kanjona obitavaju dugokrili pršnjak, riđi šišmiš, južni potkovnjak i dugonogi šišmiš.
Na području prominskog kraja ugroženo je 5 (13,88 %) vrsta sisavaca. Ugrožene vrste su: dugonogi šišmiš i dugokrili pršnjak u kategoriji ugrožene vrste, južni potkovnjak i blazijev potkovnjak u kategoriji osjetljive vrste i vidra u kategoriji nedovoljno poznate vjerojatno ugrožene vrste.
Tekst i fotografije ustupio: Drago Marguš
