Manojlovački slap najviši je slap na rijeci Krki, a neki će reći i najljepši. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera, a ukupna visinska razlika između sedrenih barijera iznosi 59,6 metara, pri čemu je najviša od njih visoka 32,2 metara. Kanjon oko slapa obrastao je bogatim submediteranskim raslinjem a uz tok rijeke nalaze se mala polja i pašnjaci. U razdoblju visokih voda slap se zaglušujuće obrušava u dubinu obavijen velom satkanim od kapi u paleti duginih boja. U toplom dijelu godine suh je jer mu vodu uzima akumulacija obližnje hidroelektrane Miljacka.
Manojlovački je slap poznat po tome što su ga 17. travnja 1875. godine posjetili austrijski car Franjo Josip i njegova supruga, carica Elizabeta, u povijesti zapamćena po nadimku Sisi. Na mjestu s kojega se carski par divio veličanstvenom vodopadu podignuta je 1899. godine spomen-ploča, koja je u međuvremenu zapuštena, da bi 2011. godine bila obnovljena i iznova postavljena na vidikovcu.
Spomen-ploča nalazi se na stijeni poznatoj pod nazivom Careva glava, u čast posjeta carske obitelji 1875. godine. Do nje vodi novouređena pješačka staza, u blizini koje se nalazi i manja zaravan na kojoj se može i parkirati automobil. Ipak, preporučljivo je automobil ostaviti uz glavnu cestu, odmah kod skretanja prema Manojlovačkom slapu, gdje se nalazi poveće proširenje koje služi kao parkiralište. Otamo do vidikovca šetnja traje oko pet minuta.
Manojlovački slap nalazi se u blizini Burnuma, na putu od Kistanja prema Kninu (ili obratno), odnosno na državnoj cesti D59. Ako putujete od Kistanja u smjeru Knina, skretanje za Manojlovački slap nalazi se nekoliko stotina metara nakon skretanja za Burnum, odnosno na izlazu iz sela Ivoševci. Automobil možete ostaviti na proširenju uz cestu, odakle vas do vidikovca za slapove dijeli oko pet minuta hoda. Putujete li iz smjera Knina prema Kistanjama, onda trebate skrenuti ulijevo 300-tinjak metara nakon što vam se s lijeve strane ukažu najpoznatiji simboli Burnuma - veliki kameni lukovi, koji su pripadali zgradi zapovjedništva logora, tzv. pretorija.
Preuzeto sa: np-krka.hr
